StopTheFakes.io, postavili sustav velikih razmjera za borbu protiv krivotvorenja, ali nebo je granica, pa je njihov tim odlučio objaviti rat piratima koji distribuiraju tuđi sadržaj na Internetu. Pogledajmo neprijatelje i doznajmo tko stoji iza internetskog piratstva.
Izbrojimo gusare
2016. god, broj stanovnika u svijetu iznosio je 7,4 milijarde. Manje od polovice ima pristup globalnoj mreži: procjenjuje se da su korisnici interneta 3,37 milijardi ljudi. U prosjeku je svaki od njih posjetio piratsku web stranicu 53,33 puta u samo godinu dana, što znači da godišnji promet pirata iznosi 191 milijardu posjeta. Je li to puno ili nije? Usporedimo ove brojke s onima najposjećenijih web stranica na svijetu:
- Google.com: 480 milijardi posjeta
- Youtube.com: 278 milijardi posjeta
- wikipedia.org: 72 milijarde posjeta
- Amazon.com: 29 milijardi posjeta
Samo nekoliko vrhunskih internetskih usluga može se pohvaliti većom posjećenošću. Ali evo smiješne stvari: YouTube službeno nije piratska web stranica, ali korisnicima daje mogućnost prijenosa sadržaja. Statistički gledano, jedan od tri videozapisa s oglašavanjem na YouTubeu prenesen je bez pristanka nositelja stvarnih prava.
Zašto ih je toliko mnogo?
Sedam od deset korisnika Interneta u SAD-u misli da u piratstvu nema ništa loše. To je zato što do 67% svih web stranica s ukradenim sadržajem hostirano je u Sjevernoj Americi i zapadnoj Europi. Čak i građani koji poštuju zakon u razvijenim zemljama smatraju prihvatljivim dijeliti sadržaj sa svojom obitelji i prijateljima, ne mareći za kršenje zakona ili nositelja prava.
Koliki dio interneta pripada gusarima?
- Skoro 22% cjelokupnog internetskog prometa povezano je s piratskim sadržajem. Pojava širokopojasne veze i razvoj tehnika mobilnog prijenosa podataka potaknuli su piratstvo.
- Do 98,8% svih podataka prenesenih u P2P mrežama zaštićeno je autorskim pravima. Samo 1 od 10 000 datoteka prenesenih u BitTorrent nema znak za autorska prava ©.
- Do 91,5% datoteka prenesenih na web stranice za razmjenu datoteka
Kakav sadržaj najviše privlači lopove?
S povećanjem dostupnosti pristupa Internetu, korisnici su fokus usmjerili s preuzimanja datoteka na gledanje streaming medija. Od sada je situacija sljedeća (broj posjeta jednog korisnika interneta piratskim web stranicama godišnje):
- Streaming video: 32,05
- Izravno slanje datoteka: 8,79
- Sljedeći torenti s otvorenim pristupom: 9,48
- Privatne bujice: 0,67
- Veza s plaćenim emisijama: 2,34
Korisnici koji preuzimaju sadržaj zaštićen autorskim pravima imaju nešto drugačije postavke u odnosu na ono što vidimo u pravnom segmentu Interneta. Čini se da ljudi na crnom tržištu pokazuju svoje prave boje:
- Pornografija: 35,8%
- Filmovi: 35,2%
- Serije i ostale TV emisije: 14,5%
- Računalne i play video igre: 6,7%
- Softver: 6,7%
- Glazba: 2,9%
- E-knjige: 0,2%
Zanimljivo je da su neke glazbene kuće i njihove udruge među najaktivnijim borcima protiv ilegalne distribucije sadržaja. Oni su ti koji su promicali većinu zakona kojima je cilj pobijediti piratstvo u Sjedinjenim Državama.
Koliko je štetno internet piratstvo?
Procjena štete prouzročene nezakonitom distribucijom sadržaja izuzetno je teška. Napokon, ne mora nužno značiti da osoba neće ići u kino ako je već gledala piratsku verziju filma. Microsoft već dugo zatvara oči pred onima koji su preuzeli njegov proizvod. Legendarna fraza “Ako kradu, neka kradu od nas” čak je pripisana Billu Gatesu.
Ispod je kratka analiza jednogodišnjih gubitaka od piratstva:
- Gubici koje je pretrpjela glazbena industrija: 12,5 milijardi dolara
- Broj gubitaka posla zbog piratstva u SAD-u: 71 000
- Ukupna plaća svih otpuštenih zaposlenika: 2,7 milijardi dolara
- 42% svih programa instaliranih na računalu su piratske kopije
- Gubici proizvođača softvera u 2010. godini: 59 milijardi dolara
- Preko 75% svih računala sadrži barem jedan ilegalni program
- Cijena piratske glazbe preuzete na jedan tipični iPod: 800 USD
- Do 95% sve glazbe preuzete s Interneta je piratska glazba
Borba protiv piratstva
The Zakon o digitalnim autorskim pravima, usvojen u Sjedinjenim Državama 1998. godine, pokazalo se najučinkovitijim sredstvom za borbu protiv piratstva na Internetu. Ovaj dio zakona zahtijeva da sve tvrtke izbrišu ne samo materijale zaštićene autorskim pravima već i poveznice na njih. Nositelji prava mogu se izravno obratiti internetskim uslugama kao što su Facebook, Google ili Twitter i zahtijevati da izbrišu stvari zaštićene autorskim pravima.
Google prikuplja statistiku o takvim zahtjevima i čak ih stavlja na raspolaganje javnosti. Ova informacija govori sama za sebe: nekoliko stotina zahtjeva registrirano je u 2011. u usporedbi s preko 20 000 000 zahtjeva registriranih svakog tjedna u 2016. godini.
Nositelji prava spremni oduprijeti se piratima većinu novca troše na traženje web stranica s ukradenim sadržajem i na zahtjeve za njegovo uklanjanje.
Što nudi StopTheFakes.io?
Projekt je već stvorio radni sustav u kojem korisnici mogu dobiti bilo koji broj potrošača iz cijelog svijeta koji su uključeni u potragu za ilegalnom distribucijom sadržaja. Usluga je 100% automatizirana, pružatelji usluga rade anonimno i dobivaju nagradu u STFcoin kriptovaluti. Programeri projekta nositeljima prava nude uslugu spremnu za upotrebu: pretraživanje piratskog sadržaja.
Milijuni ljudi iz cijelog svijeta spremni su 24 sata dnevno raditi neprestano na potrazi za piratskim filmovima i glazbom, softverskim proizvodima i računalnim igrama. Brzina je od najveće važnosti u borbi protiv piratstva. Samo sustav koji uključuje što veći broj počinitelja može brzo otkriti kršenja.
Sadržaj je gostujućeg autora. Blokt ne mora nužno podržavati ovaj sadržaj, točnost ili kvalitetu ili ovaj sadržaj, niti bilo koji drugi proizvod ili oglašavanje na ovoj stranici. Nismo odgovorni za sadržaj koji smo ovdje vidjeli ili odgovaramo za njega. Čitatelji bi trebali pažljivo provjeriti proizvod, tvrtku, uslugu ili oglas koji se vidi na ovoj stranici. Blokt nije odgovoran za bilo kakvu štetu ili gubitak prouzročen ili proglašen prouzročenim izravno ili neizravno bilo kojim ovdje spomenutim sadržajem, proizvodom ili uslugom.
